Konačno! Novi projekat je pred vama, uzbuđeni ste, zadovoljni poslom i odlučili ste da mu se posvetite. Osećate entuzijazam i spremni ste da uzmete i dodatne zadatke, iako nisu vaši.
Međutim, posle nekog vremena primećujete da vam neki radni dani padaju teže od drugih. Stres je stalno prisutan, malo ste razdražljivi i teško se fokusirate.
Stres na poslu počinje da utiče i na privatni život. Produktivnost opada, a na pamet vam padaju cinične misli koje inače nisu tipične za vas. Glavobolja i mučnina u stomaku postaju deo svakodnevice, što se odražava i na odnose sa drugima.
I onda dalje ne ide. Fizička i emocionalna iscrpljenost su uzele maha. Hronično ste umorni, neefikasni u poslu i osećate se bespomoćno. Mogući su i drugi zdravstveni problemi.
Ovako ukratko izgleda put do burnout-a, ili na srpskom sindroma izgaranja. Sve ovo može ostaviti trajne posledice na zdravlje, posao i privatni život.
Šta je sindrom izgaranja
Sindrom izgaranja nastaje usled dugotrajnog stresa na poslu i ima tri ključne komponente: iscrpljenost, cinizam i osećaj neefikasnosti.
Iscrpljenost je lični doživljaj stresa: osećaj da nemate energije da se suočite sa još jednim radnim danom. Najčešći uzrok je preterana količina posla, ali i sukobi sa ljudima. Česta misao: „Osećam se preplavljeno, prenatrpano zadacima. Ovo je previše za mene.“
Cinizam je odnos prema drugima i prema poslu. Usled obima posla dolazi do emocionalnog udaljavanja od drugih, negativnog odnosa prema poslu i rada na minimumu, tek toliko da ne dobijete otkaz. Česta misao: „Kako da samo prođem kroz ovo radeći minimum, a da i dalje dobijem platu?“
Neefikasnost je doživljaj nekompetentnosti i manjeg postignuća na poslu. Česta misao: „Šta ja uopšte radim ovde? Ovo možda i nije posao za mene.“
Kako da prepoznate burnout kod sebe
Pažljivo pročitajte naredne tvrdnje i razmislite u kojoj meri važe za vas:
- Postoje dani kada se osećam umorno i pre nego što stignem na posao.
- Sve češće se dešava da govorim negativno o svom poslu.
- Nakon posla mi treba više vremena nego ranije da se opustim i osećam bolje.
- Tokom rada često se osećam emocionalno iscrpljeno.
- Vremenom, čovek može postati otuđen od ove vrste posla.
- Ponekad se osećam zgroženo svojim radnim zadacima.
- Nakon posla obično se osećam iscrpljeno i umorno.
Ako ste se pronašli u većini tvrdnji i smatrate da u velikoj meri važe za vas, to može biti znak da bi vam značilo da započnete oporavak od visokog stepena iscrpljenosti.
Kako sebi da pomognete
Evo nekoliko tačaka za razmišljanje kada planirate oporavak od burnout-a.
Razumite svoje trenutno stanje. Kakvog ste raspoloženja? U kojoj meri ste fizički i emocionalno umorni? Da li imate „kratak fitilj“? Kakav vam je san? Odgovori na ova pitanja pomažu da uočite najkritičnije simptome i odredite prioritete tokom oporavka.
Napravite prostor za odmor. Za burnout je tipično da imate veoma malo slobodnog vremena za opuštanje, a ono je od izuzetnog značaja za vaše blagostanje. Koliko vremena provodite opuštajući se? Da li uspevate da napravite pauze u toku dana tokom kojih „punite baterije“? Šta vam pomaže da se opustite na kraju dana? Čak i 30 minuta dnevno više je dobra polazna tačka. Računa se svaki mali korak!
Oslonite se na bliske ljude. Kada prolazite kroz krizne periode, bliske osobe mogu da vam budu velika podrška. U redu je da podelite kada vam je teško i da tražite podršku. Da li vam pada na pamet neko kome biste mogli da se obratite za prijateljski razgovor? Često rasterećenje osećate čim ono što vas muči kažete naglas.
Vežbajte opuštanje. Joga, mindfulness i vežbe disanja dokazano umanjuju nivo stresa i pomažu vam da se barem malo umirite. Ne morate da budete profesionalni joga praktičari, dovoljno je da odvojite vreme za svoj um i telo. Pet dubokih udaha i izdaha svako može da izvede, a oni će umanjiti nivo hormona stresa i aktivirati deo nervnog sistema koji je zadužen za opuštanje.
Brinite o telu. Fizička aktivnost, zdravija ishrana i kvalitetniji san su deo oporavka.
Postavite granice. Veština koja mnogima teško pada, a u direktnoj je vezi sa burnout-om, jeste postavljanje granica. Najteža reč za izgovaranje u našem jeziku mnogima je „ne“, a iza nje se krije i vaša sloboda. Dokle god ne naučite da se zauzimate za sebe, kažete „ne“ i ne prestanete da pristajete na dodatne zadatke van dogovorenih obaveza, bićete u riziku od burnout-a, ali i visokog stepena nezadovoljstva sobom, drugima i svetom. Ova kriza je i prilika da razvijete veštine upravljanja vremenom i određivanja prioriteta.
Kada potražiti stručnu pomoć
Niste sami: mnogi ljudi prolaze kroz burnout. Važno je da vodite računa o sebi, a to nekada podrazumeva i rad sa stručnjakom iz oblasti mentalnog zdravlja.
Ako prepoznajete ove znake kod sebe, terapeute iz našeg tima možete da pogledate na stranici Terapeuti, ili nam se javite pa ćemo vam pomoći u izboru.
Povezani tekstovi
- Anksioznost: simptomi, vrste, uzroci i lečenje – vodič psihoterapeuta
- Otpornost (i njeno službeno ime – rezilijentnost)
- Odgovor psihologa: Može li bez antidepresiva?
- Asertivnost i sve njene sestre
Ako želite direktno da zakažete razgovor sa psihoterapeutom, zakažite termin ovde.


